Slobodno vrijeme i dokolica, prilično slična konstatacija, ali različito stanovište. Aktivna razonoda u oslobođenom ili slobodnom vremenu, plodotvori stvaranje u slučaju Bjelopoljke Alme Kujović Drešković, koja živi i stvara u Podgorici. Dokolica u njenom slučaju ne postoji, jer je sagovornica dopisnice mlada majka, na porodiljskom, što je svoju sreću pretvorila u unikatnu simbiozu gline i boja.

”Ovo je bila najsrećnija godina mog života”

foto: Privatna arhiva

 Cijela ova priča je nastala vrlo spontano. Ja sam prije svega mama, koja je na porodiljskom bolovanju. Ovo je bila definitivno najsrećnija godina mog života, isprepletana raznim emocijama. Dosta je novih obaveza, malo slobodnog vremena. Slobodno vrijeme sam uvijek gledala da koristim kvalitetno, učeći nešto novo, čitajući, stvarajući… Tako sam se zainteresovala za izradu nakita, prije svega minđuša jer su one moj omiljeni dio nakita”, ističe Alma, dodajući da u svojoj ponudi ima prstenove i broševe, a glina je značajan momenat prilikom stvaranja, dok vrijeme izrade relativna je putanja.

‘Izrađujem ih od gline. Sama sam naučila tu tehniku, koristeći se internetom.Ja se bavim ovim baš iz ljubavi i razonode. Ne izrađujem nakit svaki dan, već jednostavno kada osjetim potrebu za tim. Tako da sedmično odradim nekih 5-6 pari minđuša. Ali ako baš treba da se ograničim vremenski, da kažem da mi treba nekih 1,5-2h za jedne minđuše”, objašnjava sagovornica dopisnice.

Inspirisana svojim dječakom


Inspiraciju crpi iz najslađih okica koje ima njen dječak.  
”Naziv mog brenda https://www.instagram.com/lovely__b/ nastao je po početnom slovu njegovog imena. Radim ih uglavnom uveče, kada on spava, jer sa radoznalim prstićima nemoguće je uraditi bilo šta’‘, ističe mlada mama.
Zemljane boje voli, preovladaju na njenim umjetničkim djelima, jer pak sa njima osjeća slobodu, eksperimentiše i uspješno ih kombinuje.

Inžinjerka energetike i automatike u kreativnom zamahu

Svoje rukotvorne dragulje još nije predstavljala na opštem nivou.

”Nisam još uvijek, relativno sam nova u ovome. Kao što već pomenuh, cijela priča je nastala iz neke razonode i radoznalosti za nečim novim, tako da nisam ni razmišljala o sajmovima”, naglašava sagovornica, čiji je profesionalna vokacija nešto potpuno drugačije od onog što trenutno stvara.
”Struka je nešto potpuno drugačije od svega ovoga. Diplomirala sam na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, i po struci sam inžinjerka energetike i automatike”, govori Alma.

Kada podržavaš ručni rad, podržavaš i san

Kada bi njen rad bio muzika, ono što radi najbolje bi bilo prošarano harmonijama, bez puno riječi, a dovoljno prisutno da se pokrenu najljepše emocije.
”Kada podržavaš ručni rad, podržavaš i san”- krilatica koja je za sagovornicu istinita, ljubavna, želja, snovi što u stvarnost dolaze. A svoje snove, češće ”svraća” u vrijeme slobodno.
” Želim da uljepšam bar jedan momenat  svim onim djevojkama, ženama, mamama, mojim dragim damama, koje dođu do mog nakita, jer je to meni jedina potvrda uspješnog rada”, zaključuje sagovornica, čija inspiracija najbolje oslikava suštinu životnog puta, oplemenjenog u ovom slučaju, ”prstohvatom gline i boja koje vam griju pogled a i mišić po sred grudi.

foto: privatna arhiva

Share: